Klimatske promene i turizam

Globalno zagrevanje predstavlja povećanje prosečne temperature na površini Zemlje u periodu od sredine 20.-og veka, kao i projektovano povećanje temperature u budućnosti. Globalna temperatura na površini Zemlje je povećana za oko 0.74±0.18°C za vreme prošlog veka, što je u velikoj meri posledica rasta efekta “staklene bašte”, koji se javlja usled pojave gasova u atmosferi: vodena para, ugljen dioksid, metan, azot-oksid i ozon.

Globalno zagrevanje

Ljudske aktivnosti su, sa početkom industrijske ere, doprinele povećanju koncetracije gasova u atmosferi, a samim tim i povećanju efekta “staklene bašte” što neminovno utiče na energetski balans Planete i klimatski sistem. Povećanje koncentracije gasova je umnogome rezultat sagorevanja goriva kao i masovna seča šuma od sredine prošlog veka.

Kao posledica povećanja temperature na globalnom nivou doćiće do povećanja nivoa mora i promeniće se model padavina, najverovatnije ekspanzijom suptropskih pustinja. Očekivano je konstantno otapanje glečera i morskog leda, sa najvećim zagrevanjem na Arktiku. Druge pojave koje se predviđaju su povećanje intenziteta ekstremnih vremenskih događaja, izumiranje vrsta kao i promene poljoprivrednih prinosa.

Svedoci smo da se globalna klima menja. Većina promena se može pripisati uticaju ljudskih aktivnosti; istovremeno u povećanju emisije ugljen-dioksida i drugih gasova i stvaranju efekta “staklene bašte“, kao i u uticaju na smanjenje kapaciteta prirodne sredine da apsorbuje stvoreni ugljen-dioksid. Turističke aktivnosti značajno doprinose globalnoj proizvodnji ugljen-dioksida, kroz saobraćaj, grejanje, hlađenje i ostale oblike trošenja energije. Ova industrija je takođe i značajno pogođena  klimatskim promenama, globalno i lokalno. Prilagođavanje mogućim promenama i smanjivanje doprinosa turizma klimatskim promenama, predstavljaju glavnu brigu za turističku industriju u celom svetu. Putem inicijalnih razmena mišljenja o klimatskim promenama, većina nacija je počela da identifikuje svoje mogućnosti u smanjivanju emisije gasova u svakom sektoru, ili da ublaži potencijalnu štetu nastalu vremenskim nepogodama.

Neki od vodećih stručnjaka za klimatologiju tvrde da će globalno zagrevanje tokom narednog veka biti mnogo gore nego što se prethodno verovalo. Prema mišljenju profesora Krisa Fild, autora izveštaja o klimatskim promenama iz 2007.godine, temperature će u budućnosti biti "iznad svih očekivanja". Fild je ukazao da najnoviji podaci govore da se emisija gasova između 2000. i 2007. godine uvećala znatno brže od očekivanog i ocenio da je izveštaj iz 2007, koji je predvideo povećanje temperature između 1.1 i 6.4 stepeni Celzijusovih tokom narednog veka, ozbiljno potcenio problem. Zagrevanje planete će osušiti tropske šume i verovatno dovesti do mnogobrojnih požara u tropskim područjima, a povećanje temperature moglo bi i da ubrza topljenje leda.

Prva međunarodna konferencija o klimatskim promenama i turizmu održana je u Tunisu (Đerba), u aprilu 2003. godine i sazvana od strane Svetske Turističke Organizacije. Ovo je bila odlična prilika da sve interesne strane u turizmu, kao i naučnici, razmene mišljenja o posledicama,  mogućnostima i rizicima koji su stavljeni pred turistički sektor kao rezultat promene svetske klime. Kao rezultat konferencije, Deklaracija iz Đerbe o klimatskim promenama i turizam, prepoznat je kompleksan dvosmeran odnos između klimatskih promena i turizma. Sa jedne strane, turizam je pod uticajem klimatskih promena, naročito kada su u pitanju turističke destinacije u priobalnim, planinskim, sušnim i poplavnim područjima, a sa druge, turizam takođe doprinosi uzrocima klimatskih promena, naročito putem emisije gasova kroz saobraćaj i druge vrste korišćenja energije.

Klimatske promene mogu uticati na turizam na više načina:

  • Promenljivi i nestabilni vremenski uslovi otežaće funkcionisanje i planiranje u turizmu;
  • Prirodne vremenske katastrofe mogu naškoditi turističkoj infrastrukturi, prirodnom i
  • kulturnom blagu i lokalnim zajednicama; mnogo turističke infrastrukture je locirano u osetljivim područjima;
  • Klimatske promene mogu uticati na nivo komfora turista, kao i na broj aktivnosti;
  • Povećanje nivoa i temperature mora ugrožavaju priobalne i ostrvske destinacije, kao i lučke gradove;
  • Klimatske promene mogu uticati na prirodna staništa i biodiverzitet, koji su glavna atrakcija ekoturista i ljubitelja prirode;
  • Promena u količini padavina i hidrološki ciklus mogu uticati na dostupnost izvora slatke vode na destinaciji, što je osnovna potreba turista;
  • Smanjivanje snežnih padavina direktno utiče na planinski i ski-turizam.

Mnoge turističke aktivnosti (skijanje, plivanje, divlji svet, turizam baziran na prirodi) zahtevaju specifične vremenske uslove. Malo povećanje zimske temperature, na primer, eliminisaće ski centre na nižim padinama Alpa. Odgovor turista na klimatske promene može biti negativan utisak o atraktivnosti destinacije (na primer, mrtav koral, oskudnost vrsta, gubitak staništa).

Uticaji turizma koji doprinose uzrocima klimatskih promena. Iako zagađenje u turizmu utiče na brojne aspekte turističkih aktivnosti, osnovni problem se odnosi na upotrebu i korišćenje transportnih sredstava, pre svega u putničkom i vazdušnom saobraćaju. U širem okviru održivosti razvoja u turizmu, uticaji turizma na klimatske promene se mogu povezati sa potrošnjom vode i energije po glavi stanovnika, kao i uticaj koji turizam može imati na floru i faunu. Turizam doprinosi stvaranju ugljen – dioksida, pre svega putem transporta, grejanja i hlađenja objekata za smeštaj, pri čemu se uglavnom koriste fosilna goriva.

Da bi se smanjili negativni uticaji turizma, potrebno je prihvatiti enviromentalne upravljačke tehnike i tehnologije. Za destinacije je važno da odgovore klimatskim promenama uvođenjem različitih strategija kao što su veća energetska efikasnost i upotreba goriva sa manje ugljenika.

Povezane teme

Zelena planetaZelena planeta Prema prognozi Svetske turističke organizacije ukupan inostrani turistički promet u svetu iznosiće 2010. godine jednu milijardu turista, dok će 2020. godine dostići 1.6 milijardi stranih turista.

linija-separator

odrzivi razvoj turizmaOdrživi razvoj turizma Turizam je u poslednjim godinama 20. veka, pokazao da je kao svetska privredna grana ostvario vodeće mesto u odnosu na ostale grane privrede. Stručnjaci se slažu...

linija-separator

ekoturizamEkoturizam - Ekoturizam se sa jedne strane odnosi na koncept koji obuhvata set principa, a sa druge strane, na poseban segment tržišta.